Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Detinjce, prvi od tri porodična praznika koji najavljuju Božić i kojima se u pravoslavnoj tradiciji meri vreme do Hristovog rođenja.
Detinjci se slave tri nedelje pre Božića i uvek padaju u nedelju nakon praznika Svetog Nikole. Tog jutra, roditelji simbolično „vezuju“ svoju decu, ponegde čak i onu najmlađu u kolevci, a mališani se „odrešuju“ poklonima. Nakon toga, roditelji decu odvezuju i darove im vraćaju, kako bi se njima počastila.
U narodu je ostalo verovanje da Sveti Nikola tog jutra donosi poklone deci, pa se Detinjci doživljavaju kao praznik radosti, igre i porodične bliskosti.
Ovi praznici nose snažnu poruku zajedništva, darivanja i praštanja. Kroz običaj vezivanja i odvezivanja ukazuje se na to da radost nije samo u primanju, već i u davanju, kao i da se ljubav i pažnja najlepše izražavaju unutar porodice.
U duhu praznika, vernici se podsećaju i reči Isusa Hrista: „Pustite decu neka dolaze meni, i ne branite im, jer je takvih Carstvo Božije“, koje se često citiraju upravo na Detinjce.
Nakon Detinjaca, sledeće nedelje obeležavaju se Materice, kada darove daju majke, dok se poslednje nedelje pred Božić slave Oci, kada su očevi darodavci. Svaki od ovih praznika obeležava se uz porodično okupljanje i svečani, posni ručak.