Za pravoslavne hrišćane počeo je dvonedeljni Velikogospojinski post, jedan od najstrožih u godini, koji se obeležava u znak sećanja na smrt Presvete Bogorodice i njen odlazak na nebo.
Ovaj post, najkraći od četiri velika godišnja posta, traje od 14. do 28. avgusta, odnosno do praznika Velike Gospojine. Smatra se strožim od Božićnog i Apostolskog, pa ga vernici poste poput Vaskršnjeg. Tokom većeg dela posta jede se hrana pripremljena na vodi, dok su vikendom dozvoljeni ulje i vino, a na praznik Preobraženja, 19. avgusta, i riba.
Velikogospojinski post prvi put se pominje u spisima Teodora Studita 826. godine, a konačno je ustanovljen na Carigradskom saboru 1166. godine. Uveden je u čast Presvete Bogorodice, koja je, prema predanju, poslednje dane svog života provela u postu i molitvi.
Počinje na praznik Sedmorice braće Makaveja i njihove majke, mučenički postradalih u 2. veku p.n.e. zbog odbijanja da prihvate paganske običaje. Prema narodnom verovanju, ovaj dan je posebno dobar za sve poslove koji se obavljaju bosiljkom.