Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Časnih veriga Svetog apostola Petra, u spomen na okove u koje je bio bačen jedan od Hristovih najbližih učenika. Ovaj dan pojedine porodice slave i kao krsnu slavu, slično praznovanju Časnog krsta.
Praznik je posvećen događaju iz vremena progona hrišćana, kada je apostol Petar, po naređenju cara Iroda, bio zatočen u tamnici. Prema predanju, anđeo Gospodnji mu se javio, verige su same spale, a Petar je oslobođen izašao iz tamnice i nastavio svoju misiju propovedanja hrišćanstva.
Verige u koje je bio okovan apostol Petar jerusalimski hrišćani su, prema verovanju, tajno čuvali i prenosili s kolena na koleno naredna četiri veka. Smatra se da imaju čudotvornu i isceliteljsku moć, a danas se čuvaju u Crkvi Svetog Petra u Rimu.
Iako praznik Časnih veriga nije označen crvenim slovom u crkvenom kalendaru, u narodu se izuzetno poštuje i smatra se velikim praznikom. U različitim krajevima poznat je i pod nazivima Verižice, Verižnjaci, Kuke i verige.
Narodna verovanja vezuju ovaj dan za zaštitu od požara, groma i drugih nepogoda, kao i za očuvanje doma, stoke i letine. Po običajnom kalendaru, na ovaj dan se „vezuju“ kućne verige kako bi se, simbolično, zverima svezale čeljusti. Izbegavaju se teži poslovi, naročito oni koji podrazumevaju šivenje, vezivanje ili upotrebu igala i makaza.
Praznik se, prema narodnom predanju, obeležava i radi zaštite od bolesti, posebno kuge. Stočari su uobičavali da u zoru zahvate nenačetu vodu sa izvora i njome poprskaju stoku, dok su ratari istu vodu koristili za blagoslov žita. Veruje se i da sa ovim danom započinje blaže i stabilnije vreme.