Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice – praznik koji simbolizuje zaštitu, mir i blagostanje. Smatra se velikim ženskim praznikom, jer prema narodnom verovanju, Bogorodica na ovaj dan posebno uslišava molitve žena koje traže ljubav, potomstvo, mir u domu ili zdravlje za porodicu.
Praznik je posvećen sećanju na čudesno javljanje Presvete Bogorodice u carigradskoj crkvi u Vlaherni 911. godine, kada se, prema predanju, tokom noćne molitve pojavila i raširila svoj pokrov nad okupljenim narodom, pružajući im zaštitu i utehu. Taj čin, koji se slavi vekovima, simbolizuje Božju milost i Bogorodičinu brigu za ljude.
Pokrov se od davnina smatra praznikom posvećenim ženama, majkama i porodici. Na ovaj dan žene ne rade teške kućne ni poljske poslove – ne peru, ne predu i ne kuvaju zahtevna jela. Umesto toga, dan provode u miru i molitvi, zahvaljujući se na blagodatima i moleći za zdravlje i sreću svojih najmilijih.
U mnogim krajevima običaj je da žene odlaze u crkvu, pale sveću i donesu mali dar – maramu, peškir ili platno – kao simbol poklanjanja Bogorodici i predanja pod njen zaštitnički pokrov. Veruje se da svaka iskrena molitva upućena danas može biti uslišana, posebno ako se odnosi na porodicu, ljubav ili zdravlje.
U narodu postoji i verovanje da na Pokrov ne treba započinjati nove poslove, već dovršavati započete, jer se smatra da Bogorodica pomaže onima koji su smireni i istrajni. Žene se ujutru umivaju svetom vodom, a pojedine čuvaju kapljicu osveštane vode sa ovog dana, verujući da donosi blagostanje i mir u dom.
U mnogim mestima u Srbiji Pokrov se obeležava i narodnim saborima i vašarima, posebno u Pećkoj Patrijaršiji koja ovaj dan slavi kao svoju slavu, kao i u gradovima poput Ariljа, Sokobanje, Jagodine, Leskovca, Krupnja i Raške, gde se tradicionalno okuplja narod u znak zajedništva i blagoslova.