Danas Srpska pravoslavna crkva obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, u narodu poznatog i kao Jovan Glavosek.
Ovaj praznik spada među najstrože i najznačajnije u crkvenom kalendaru, a vernici ga provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu. Prema običajima, na ovaj dan ne radi se ništa teško, bilo u kući ili na njivi.
Predanje kaže da je Jovan Krstitelj pogubljen po nalogu cara Iroda, nakon što je njegova pastorka, Irodijadina kći Saloma, zavodljivim plesom iznudila carsko obećanje. Na njenu želju, glava proroka Jovana je odsečena i donesena carici Irodijadi na tanjiru.
Vernici na ovaj dan poste na vodi, a posebno se izbegava crvena hrana i piće – poput paradajza, crvenih jabuka ili vina – jer podsećaju na prolivenu krv. Takođe, nije preporučeno da se uzima nož u ruke, niti da se jede iz tanjira ili sa tacne. U nekim krajevima se veruje da je praznik povoljan za branje lekovitog bilja, dok se u drugim organizuju vašari. U istočnoj Srbiji postoji i običaj da se baš danas skida crveni končić sa ruke, jer se smatra da, ukoliko ostane vezan, od tog dana ništa neće ići kako treba.
Ovaj praznik se obeležava 11. septembra, u znak sećanja na osvećenje crkve koju su car Konstantin i carica Jelena podigli na grobu Svetog Jovana u Sevastiji. Vernici ovaj dan provode u molitvi, postu i odlasku na liturgiju.