Pravoslavni vernici obeležavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. Dan najveće hrišćanske žalosti, poslednji u nedelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona, posti se i farbaju uskršnja jaja.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, već se ujutru čitaju "Carski časovi".
Obeležava se strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.
Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Veliki petak je dan žalosti, ali i uvod i priprema za najveći i najradosniji praznik – Uskrs.
U većini krajeva Srbije na Veliki petak farbaju se jaja.